Početna > O nama > Ombudsmeni Ombudsmeni Nives JUKIĆ Nives JUKIĆ je diplomirana pravnica sa položenim pravosudnim ispitom i dugogodišnjim radnim iskustvom u oblasti ljudskih prava. Završila je I Gimnaziju u Sarajevu i diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Udata je i majka jednog djeteta. Od 1997. godine do 2009. godine radila je kod Federalnih ombudsmena BiH. Obavljala je poslove Asistenta ombudsmana Federacije BiH pri Misiji OESS-a u Bosni i Hercegovini, radila je na poslovima pomoćnika Ombudsmana Federacije gdje je radila na istraživanju žalbi građana kojim se ukazuje na kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim konvencijama, te donošenje odluka o kršenju prava s odgovarajućim preporukama, kao i praćenjem postupaka pred sudovima, davanjem inicijative i učestvovanjem u izradi posebnih izvještaja i drugih poslova koji su bili od značaja za rad Ombudsmana Federacije BiH. Do imenovanja za Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda obavljala je poslove Šefice odjela za praćenje prava osoba s invaliditetom – Pomoćnik ombudsmana i na tim poslovima bavila se rukovođenjem i koordiniranjem rada Odjela, rješavanjem individualnih i grupnih žalbi građana u vezi kršenja prava osoba sa invaliditetom, praćenjem sistemskih mjera u zakonima i drugim propisima u vezi prava osoba sa invaliditetom, kao i pripremi materijala za izradu posebnih izvještaja i globalnih preporuka. Nevenko VRANJEŠ Nevenko Vranješ je doktor pravnih nauka i doktor političkih nauka. Diplomirani je pravnik s položenim pravosudnim ispitom. Svoju prvu diplomu osnovnih studija stekao je na Vojnoj akademiji u Beogradu. Na svim ciklusima školovanja ostvario je visoke prosjeke ocjena zahvaljujući čemu je tri puta bio stipendista Ministarstva nauke i tehnologije Vlade Republike Srpske. Na dužnost Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda stupio je 05. septembra 2022. godine. Univerzitetski je nastavnik u zvanju vanrednog profesora angažovan na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci na užoj naučnoj oblasti Politički sistem gdje je izvodio nastavu na predmetima Javna uprava, Lokalna samouprava, Osnove upravnog prava i Politički sistem BiH i RS na studijama prvog ciklusa te predmetima Sistem javne uprave i Sistem lokalne samouprave na studijama drugog ciklusa. Izvodio je nastavu i na Fakultetu bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, a bio je odgovorni nastavnik i na akademskim studijama drugog ciklusa na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci na predmetima Evropski upravni prostor i Nauka o javnoj upravi. Na Fakultetu Pravnih nauka Panevropskog univerziteta Apeiron utemeljio je i predavao predmete Službeničko pravo i Upravno pravo Evropske unije. Obavljao je dužnost prodekana za nastavu Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci. U svojoj dosadašnjoj akademskoj karijeri objavio je oko 60 naučnih radova, i dvije knjige od čega je jedna monografija nacionalnog značaja, a druga univerzitetski udžbenik. Objavio je i poglavlje u knjizi međunarodnog značaja. Dva svjetski poznata izdavača objavila su njegove radove. Učestvova je na oko 25 međunarodnih i nacionalnih naučnih skupova i konferencija u zemlji i inostranstvu. Ima zapaženu citiranost naučnih radova. Pored akademskog angažmana radio je u organima uprave, u Vladi Republike Srpske, u institucijama Bosne i Hercegovine, na rukovodećim dužnostima, a bio je i diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine u međunarodnoj diplomatskoj misiji. Ekspert je za javnu upravu i lokalnu samoupravu i član grupe nezavisnih eksperata koja djeluje pri Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope u Strazburu. Kao ekspert je radio na projektima podržanim od Evropske komisije, a bio je konsultant Svjetske banke, Regionalne škole javne uprave – ReSPA, Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju – GIZ, organizacije SIGMA-OECD, Saveza opština i gradova Republike Srpske i dr. Radio je na reformi javne uprave, službeničkog sistema, evropskim integracijama i jačanju kapaciteta agencija za provođenje zakona u BiH. Dao je značajan doprinos u kreiranju i afirmaciji mnogobrojnih javnih politika i uvođenju i razvoju novog modela strateškog planiranja u pravni sistem BiH i Republike Srpske. Član je Udruženja pravnika Republike Srpske, Internacionalne asocijacije kriminalista, Evropskog defendologija centra i Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta. Član je konkursnih komisija za prijem državnih službenika kod Agencije za državnu upravu Republike Srpske i Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. Kod navedenih agencija je i licencirani edukator. Član je Komisije za polaganje stručnog ispita za rad u republičkim organima uprave pri Agenciji za državnu upravu Republike Srpske. Kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova u jednom mandatu bio je angažovan u svojstvu miritelja/arbitra. Bio je član Savjeta za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta te predsjednik Upravnog odbora Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske. U oblasti zaštite ljudskih prava Nevenko Vranješ se istakao objavljivanjem naučnih radova te za vrijeme službe u Vladi Republike Srpske kada je radio na zaštiti žrtava ratne torture i nasilja, traženju nestalih lica, koordinirao domaćim i međunarodnim projektima i učestvovao i izradi zakona i podzakonskih akata o pravima žrtava. Od strane Gender centra – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske bio je angažovan kao spoljni konsultant na poslovima izrade studija i analiza o zaštiti prava žena, zatim na provođenju međunarodnih programa i akcionih planova koji se odnose na jednakost polova i rodnu zasnovanost i ravnopravnost te je izradio studiju o učešću žena na izborima. Bio je i koordinator Radne grupe za izradu Plana integriteta u Republičkom centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. Bio je član Komiteta za etička pitanja Univerziteta u Banjoj Luci. Bio je član Komisije imenovane od strane Predsjedništva BiH za izbor sudije Evropskog suda za ljudska prava iz BiH (ECHR) u Strazburu. Završio je niz seminara i edukacija iz oblasti međunarodnog ratnog i humanitarnog prava u Maleziji i Turskoj. Tokom rada za vladin sektor uspješno je sarađivao sa raznim domaćim i međunarodnim udruženjima, organizacijama i fondacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda kako na domaćem tako i međunarodnom planu. Govori engleski jezik. Oženjen je i otac jedne djevojčice. Jasminka DŽUMHUR Jasminka DŽUMHUR je Ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine, doktor pravnih nauka, pravna stručnjakinja sa položenim pravosudnim ispitom i radnim iskustvom preko 30 godina u oblasti pravosuđa, ljudskih prava i međunarodnih odnosa. Od 1. januara 2016. godine je članica UN Komiteta za prava radnika migranata i njihovih porodica, a od marta obavlja dužnost potpredsjednice ovog Komiteta. U periodu 2010-2015. godine, obavljala je dužnost članice UN Radne grupe za prisilne i nedobrovljne nestanke, kao prva žena koja je izabrana u ovo tijelo, a koje je uspostavljeno 1980 godine. U periodu 2014-2015. godine bila je na funkciji potpredsjednice UN Radne grupe za prisilne i nedobrovljne nestanke. U toku mandata bila je u misijama u Istočnom Timoru, Meksiku, Čileu, Španiji, te u državama Balkana. U cilju osiguranja praktične primjene UN Deklaracije o prisilnim nestancima učestovala u je izradi Generalnog komentara o prisilnim nestancima i ženama. Prije imenovanja na poziciju Ombudsmenke za ljudska prava, u prvom mandatu, 2008. godine, bila je 12 godina na poziciji sutkinje i predsjednice Općinskog suda za prekršaje u Zenici, te više od šest godina u Visokom komesarijatu za ljudska prava Ujedinjenih nacija, gdje je od marta 2006. godine, sve do zatvaranja Ureda UN OHCHR u BiH, u junu 2007. godine bila vršiteljica dužnosti šefa Ureda OHCHR za BiH. U periodu 2007-2008 godina, u Međunardonoj komisiji za nestala lica (ICMP) obavljala je dužnost kooridnatorice Regionalnog programa za pravdu i civilno društvo Zapadnog Balkana. Raznolikost poslova koje je obavljala, a posebno rad na određenim pravnim pitanja koja je postavljala praksa potakla su njeno interesovanje za naučnim radom, posebno u oblasti međunarodnog i krivičnog prava gdje je pažnja posebno usmjerena na položaj žrtve. U toku rada u UN OHCHR, monitorirala je primjenu međunarodnih standarda ljudskih prava u praksi u BiH, te pružala pravnu ekspertizu nadležnim organima i tijelima, nevladinim organizacijama i drugim o primjeni UN standarda ljudskih prava i preporuka UN tijela u oblasti tranzicijske pravde, sprečavanja trgovine ljudima i nasilja u porodici, zaštite prava ugroženih kategorija, posebno povratnika, civilnih žrtava rata, te eliminacije svih oblika diskriminacije. Jasminka Džumhur je edukatorica za službenike policije, sudije, tužioce, socijalne radnike, predstavnike nevladinog sektora, predstavnike međunarodnih snaga u BiH o temama iz oblasti ljudskih prava, kao što su sprečavanje trgovine ljudima, nasilje u porodici, kretanje i boravak stranaca, sloboda pristupa informacjama i dr. Učestvovala je u izradi niza zakonskih i podzakonskih akata od koji su svakako najznačajniji: Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, Pravilnik o zaštiti žrtava trgovine-stranaca u BiH. Sa grupom pravnika radila je na izradi Komentara zakona o nestalim osobama BiH, Priručnika za inspektore, sudije, tužioce - Gender aspekt radnih prava i Priručnika o ljudskim pravima za socijalne radnike. Značajna je uloga Jasminke Džumhur i u razvoju civilnog društva u BiH gdje je jedna od osnivačica UG «Medica» Zenica i «Centra za pravnu pomoć ženama Zenica», a bila je članica Upravnog odbora Bosanske inicijative žena. Odlukom Vijeća ministara BiH, u 2007. godini imenovana je za članicu Upravnog odbora Instituta za nestale osobe gdje je obavljala i dužnost prve predsjedateljice Upravnog odbora. Aktivno se služi engleskim i ruskim jezikom, a educirana je i informacijskim tehnologijama koje podrazumjevaju korištenje MS Word, Excel, Power Point, Outlook Express, Lotus Notes, Internet Explorer, SPSS, AMOS. Udata je i majka dvoje djece. Spisak objavljenih radova – (klik za preuzimanje) Važni linkovi Saradnja sa NVO Uredovni dani Institucije ombudsmena Sporazumi Institucije Ombudsmena BiH sa drugim institucijama ombudmana Covid-19 i efekat na ljudska prava Sloboda pristupa informacijama Deklaracija iz Marakeša, 12.10.2018.g. Strategija djelovanja institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH za period 2023. – 2028. Srednjoročni plan rada 2025.-2027.g. Srednjoročni plan rada 2024.-2026.g. Priručnik za postupanje ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine u predmetima diskriminacije Smjernice za ispunjavanje obrasca žalbe iz oblasti diskriminacije Predstavka Europskom sudu za ljudska prava - uputstvo Put kojim prolazi predstavka pred Evropskim sudom za ljudska prava Arhiva novosti Štitimo prava fizičkih i pravnih lica u skladu sa Ustavom BiH i međunarodnim sporazumima koji se nalaze u dodatku Ustava...Ombudsmeni BiH Aktivnosti OmbudsmenaOmbudsmenka dr. Jasminka Džumhur s predstavnicima OHCHR-a razgovarala o praćenju i izvještavanju o ljudskim pravima u BiHOmbudsmenka dr. Jasminka Džumhur na ENNHRI – UNFPA webinaruOmbudsmenka dr. Jasminka Džumhur na konferenciji o budućnosti tranzicijske pravde u EvropiOmbudsmenka dr. Jasminka Džumhur na Igman Obrazovnom ForumuOmbudsmenka dr Jasminka Džumhur na Regionalnoj konferenciji CSSP–aOmbudsmenka Nives Jukić na obilježavanju 15. godišnjice rada Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnostArhiva aktivnosti Aktuelne publikacije Specijalni izvještaj o stanju u prostorijama za zadržavanje u pojedinim policijskim upravama u Bosni i HercegoviniPrateći izvještaj o stanju u ustanovama za smještaj osoba s intelektualnim i mentalnim poteškoćama u Bosni i HercegoviniAnaliza realizacije preporuka Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, april 2024.g.Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH za 2023.g.